Koliko su zapravo (ne)zdravi sokovi?

Najidealnija solucija je pristup svježem, sezonskom voću. Takvo voće + sokovnik daje nazdraviji napitak. No, domaće i svježe voće nije dostupno cijelu godinu pa u tom slučaju trebamo paziti što biramo.
healthy-fresh-different-smoothie-cocktail-beverage_136404-169

Preporučene dnevne doze unosa tekućine u organizam odrasle osobe iznose 2-3 litra. Najčešće, neki od nas posežu za običnom vodom da bismo utažili žeđ ili samo ostali hidrirani. Međutim, slično kako nam dosadi jesti neko jelo, tako ponekad naša nepca zažele neki drugi napitak osim vode i to je sasvim razumljivo te se s vremena na vrijeme možemo osvježiti nekim drugim napitkom osim vode. No, velika većina ljudi zazire od obične vode te dnevni unos tekućine bazira na sokovima, gaziranim napicima i sl.

Za gazirane je napitke općepoznata štetnost njihovih sastojaka pa čak i činjenica o sadržaju kancerogenih spojeva kao što su ortofosforna kiselina i natrijev benzoat. Čak 15% sadržaj gaziranih sokova čini šećer. Pola litre Coca-cole sadrži čak 44 vrećice šećera. Umjetna sladila, koja su ponuđena kao alternativa i prikazana kao zdravija verzija, još su otrovnija. Za razliku od običnog šećera, koji je sladak i kaloričan, umjetna sladila su čak i 500 puta slađa od šećera ali ne sadrže kalorije. S umjetnim je sladilima problem to što njihova slatkoća ne odgovara energiji, odnosno broju kalorija koje osiguravaju. To zbunjuje ljudski organizam koji je navikao sladak okus povezivati s kalorijama. Kad se slatkoća podudara s kalorijama, mozak normalno reagira – on je zadovoljen. No, ako broj kalorija nije usklađen sa slatkoćom, reakcija mozga je drukčija, vaš apetit i žudnja za slatkim i kalorijama još više rastu. Zato nakon konzumacije niskokaloričnih napitaka s umjetnim sladilima često ponovno posežemo za hranom i pićem.

A što je s voćnim sokovima?

Voćni sok, dakle sok napravljen od voća zvuči puno zdravije. Nažalost, to nije baš tako pa se na policama naših supermarketa može naći svašta. Među voćnim sokovima se može naći dosta onih loših, zaslađenih rafiniranim šećerima i neprirodnih. Voćni nektar je proizvod s dodatkom vode i šećera, u količini do 50 % u odnosu na ukupnu masu gotovog proizvod. Pri proizvodnji voćnih nektara bez šećera ili smanjene energetske vrijednosti, šećer se može djelomično ili potpuno zamijeniti sladilima. Dodaje se ugljikov dioksid i nutrijenti vitamina i minerala. Minimalni udio voćnog soka u voćnom nektaru može biti od 25% do 50% zavisnosti od vrste voća. Primjerice, sok od jabuke s 100% voća je voćni sok, a nektar od jabuke ima 50% soka, što znači da u njemu ima 50% soka, a onih drugih 50% čini dodatak vode, šećera i kiseline.

Što onda piti osim vode?

Najidealnija solucija je pristup svježem, sezonskom voću. Takvo voće + sokovnik (ili cjedilo) daje nazdraviji napitak. Posebice je osvježavajući sok od agruma; svježe naranče, limuna, grejpa. No, domaći i svježi agrumi nisu dostupni cijelu godinu pa je u tom slučaju najbolje rješenje sok od hladno prešanih plodova sa 100% udjelom voća bez dodanog šećera. Dakle, samo voće i njegovi prirodni šećeri. Ponekad su takvi sokovi preintezivni jer se ne prave s dodatkom vode pa se u tom slučaju preporučuje razrjeđivanje s vodom da biste dobili idealan okus.

Čajevi su isto dobar izbor ali pripazite da koristite čajeve u rinfuzi, a ne filter-vrećicu koja često, uz umjetne boje i okuse sadrži tek prah pravoga čaja.

Share on facebook
Share on linkedin
Ivana Njavro
Ivana Njavro
Ola, ja sam Ivana i dolazim iz Opuzena, centra sunčane i plodne doline vitamina. Zaljubljenica sam u sve što ima veze s prirodom pa tako obožavam domaću, prirodnu hranu. Od malena sam okružena agrumima, maslinama i zelenilom pa shodno tome volim razmišljati, pričati, pisati o wellbeingu i zdravom načinu života.

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *